VREMENSKA CRTA
Putujući kroz povijest, otkrijte životni put i djelovanje Diane Budisavljević i njenih suradnika u jednoj od najvećih akcija spašavanja u Drugom svjetskom ratu
1891.
Diana Budisavljević rođena je kao Frieda Olga Obexer 15. siječnja 1891. u Innsbrucku, u obitelji austrijskog poduzetnika Maxa Obexera i Anne L. Roese
1891.
Godina rođenja Diane Budisavljević svijetu je donijela neke važne izume i otkrića, infrastrukturne projekte, političke novine i umjetničke doprinose
1914.
Povod ratu bio je atentat na austrougarskog prijestolonasljednika nadvojvodu Franju Ferdinanda u Sarajevu koji je izvršio Gavrilo Princip.
1914.
Početkom Prvog svjetskog rata, Diana u Innsbrucku upisuj tečaj za njegovateljice gdje upoznaje malodog liječnika Julija Budisavljevića koji radi u bolnici
1919.
Po završetku Prvog svjetskog rata Diana i Julije dobivaju prvu kćerku Jelku te sele u Zagreb gdje se trajno nastanjuju.
1921.
Kraljevina Jugoslavija obuhvaća Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru i Makedoniju, a monarhijom vlada Kralj Petar ll. Karađorđević
1922.
Talijanska Nacionalna fašistička stranka preuzima vlast u Italiji, a kralj Viktor Emanuel III njezinog vođu Benita Mussolinija postavlja na čelo koalicijske vlade
1930.
"Ustaša – hrvatska revolucionarna organizacija" naziv je ustaške organizacije koju je osnovao Ante Pavelić u emigraciji, a s ciljem stvaranja neovisne hrvatske države.
1933.
Adolf Hitler postaje kancelarom Weimarske Republike nakon što je njegova stranka na dvama izborima za Reichstag postala najjačom političkom snagom
1939.
Napadom Njemačke na Poljsku te francuskom i engleskom objavom rata Njemačkoj započinje je Drugi svjetski rat u Europi
1941.
Nazavisna Država Hrvatska uspostavljena je kao marionetska država u okviru poretka Sila osovine, a čelnom figurom postaje Ante Pavelić
1941.
Obitelj Budisavljević u Zagrebu sa strepnjom iščekuje politički prevrat jer prate događanja u regiji i svijetu te su svjesni promjena i opasnosti koje prijete
1941.
Kao odgovor režimu NDH nastalom pod okriljem okupatora, na temeljima antifašizma formiraju se partizanski odredi s ciljem pružanja otpora
1941.
Saznavši za logor Loborgrad gdje su zatočene i pravoslavke s djecom, Diana Budisavljević s nekoliko suradnika pokreće privatnu humanitarnu inicijativu
1942.
Pod pojmom "kozaračke djece" u kolektivnoj svijesti nakon Drugog svjetskog rata ostaju upamćena djeca nastradala u Kozaračkoj ofanzivi, njih oko 23.000
1942.
Diana Budisavljević sa suradnicima u devet velikih transporta izvlači iz logora Stara Gradiška, Mlaka i Jablanac gotovo sedam tisuća djece
1943.
Kartoteka Diane Budisavljević bila je najpreciznija evidencija stradale djece jer je Diana vjerno prepisivala i usklađivala sve kartoteke do kojih je mogla doći
1944.
Ovdje treba napisati sve ispočetka Ovdje treba napisati sve ispočetka Ovdje treba napisati sve ispočetka Ovdje treba napisati sve ispočetka
Ovdje treba
1944.
Diana je zaokupljena dopisivanjem s roditeljima zbrinute djece te sa suradnicom gospođom Džakulom veliku pažnju posvećuje temeljitoj obradi kartoteke
1945.
Padom Berlina i predajom njemačkih vojnih jedinica okončan je Drugi svjetski rat, a istog dana ulaskom partizana u grad, oslobođen je Zagreb
1945.
Po oslobođenju Zagreba pripadnici OZN-e u ime Ministarstva socijalne politike Diani Budisavljević oduzimaju kartoteku i dokumentaciju o radu Akcije
1946.
Zagrebačkom nadbiskupu i kardinalu Stepincu suđeno je brzo nakon završetka rata, a svjedočiti je bio spreman i Julije Budisavljević, no nije mu dozvoljeno
1947.
Nakon što je na zahtjev AFŽ-a predala Izvještaj o radu Akcije, Diana Budisavljević zaključila je pisanje svog Dnevnika posljednjim unosom 12. veljače 1947.
1947.
Najbliži suradnici Diane Budisavljević i ljudi bez čijeg predanog rada najveća akcija spašavnja djece ne bi bila ni približno uspješna, ispitivani su i ..
1947.
Vrhovni sud NR Hrvatske osudio je na smrt visoke dužnosnike NDH, a Knehe i von Koczian koristiti pojam denacifikacije u leadu
1948.
Politički i deološki raskol Tita i Staljina, jugoslavenskih komunista i ostalih predvođenih SSSR-om, odredio je put i ulogu Jugoslavije sve do Hladnog rata
1972.
Nakon što je godinama živjela između Jugoslavije i Austrije, mijenjajući boravišta sezonski, obitelj Diane i Julija Budisavljevića trajno seli u Innsbruck
1978.
U 88. godini Diana Budisavljević umire, a pokopana je na gradskom groblju u Innsbrucku. Julije umire tri godine kasnije i pokopan je na zagrebačkom Mirogoju
1978.
Jugoslavija bilježi rast ulaganja, potrošnje i visokih plaća temeljen na vanjskom zaduživanju, a euforiji doprinosi i izbor Sarajeva za domaćina zimskih OI 1984.
1983.
Silvija Szabo, unuka Diane Budisavljević, na tavanu zagrebačkog stana pronalazi dnevnik koji opisuje Akciju Diane Budisavljević
1991.
Raspadom SFRJ nastalo je sedam država, a vrijeme je obilježeno ratnim sukobima, ljudskim gubicima, materijalnim štetama i valom izbjeglica
2002.
Na inicijativu Silvije Szabo, a u suradnji s Hrvatskim državnim arhivom i JUSP Jasenovac, izdana je knjiga "Dnevnika Diane Budisavljević 1941-1945."
2021.
U pulskoj Areni pred više od pet tisuća gledatelja premijerno je prikazan film "Dnevnik Diane Budisavljević" nastao nakon višegodišnjeg istraživanja